Tema rada je usvajanje glagolskog vida na osnovu metodologije zasnovane na upotrebi jezičkih korpusa. Glagolski vid jedna je od najsloženijih tema sa kojima se suočavaju studenti srpskog jezika kao stranog ali i nastavnici koji ukazuju na problematičnost njegovog usvajanja čak i na višim nivoima učenja jezika. Gramatike srpskog jezika kao stranog definišu glagolski vid kao morfo-sintaksičku kategoriju kojom se označava nesvršena ili svršena radnja. Ređe se stavlja naglasak na semantiku glagola tj. promenu značenja osnovnog glagola posebno u slučaju tvorbe prefiksacijom (Stevanović 1989, Mrazović 2009). U radu će biti predstavljeno istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Torinu tokom 2020/21 g. sa studentima druge godine srpskog jezika. Sledeći precizna uputstva i upite za pretraživanje korpusa studenti su u prvom delu rada izdvajali forme perfektivnih glagola koje su zatim u drugom delu rada posmatrali u kontekstu. Na osnovu kolokata tj. reči koje se pojavljuju u bliskom okruženju tražene reči, formulisali su hipoteze o značenju, međusobnoj sličnosti ili razlikama posmatranih glagola. Na taj način polaznici uče glagolski vid u kontekstu, na konkretnim primerima, preispituju postojeće definicije u dvojezičnim rečnicima i u svojstvu aktivnih učesnika istraživanja upotpunjuju postojeće prevodne ekvivalente ili nude nove. Cilj rada je da se utvrdi efikasnost korpusne metodologije u usvajanju glagolskog vida sa studentima srpskog jezika kao stranog, ali i potencijal korpusne metodologije u leksikografske svrhe.
Usvajanje glagolskog vida na osnovu jezičkih korpusa
Olja Perisic
2022-01-01
Abstract
Tema rada je usvajanje glagolskog vida na osnovu metodologije zasnovane na upotrebi jezičkih korpusa. Glagolski vid jedna je od najsloženijih tema sa kojima se suočavaju studenti srpskog jezika kao stranog ali i nastavnici koji ukazuju na problematičnost njegovog usvajanja čak i na višim nivoima učenja jezika. Gramatike srpskog jezika kao stranog definišu glagolski vid kao morfo-sintaksičku kategoriju kojom se označava nesvršena ili svršena radnja. Ređe se stavlja naglasak na semantiku glagola tj. promenu značenja osnovnog glagola posebno u slučaju tvorbe prefiksacijom (Stevanović 1989, Mrazović 2009). U radu će biti predstavljeno istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Torinu tokom 2020/21 g. sa studentima druge godine srpskog jezika. Sledeći precizna uputstva i upite za pretraživanje korpusa studenti su u prvom delu rada izdvajali forme perfektivnih glagola koje su zatim u drugom delu rada posmatrali u kontekstu. Na osnovu kolokata tj. reči koje se pojavljuju u bliskom okruženju tražene reči, formulisali su hipoteze o značenju, međusobnoj sličnosti ili razlikama posmatranih glagola. Na taj način polaznici uče glagolski vid u kontekstu, na konkretnim primerima, preispituju postojeće definicije u dvojezičnim rečnicima i u svojstvu aktivnih učesnika istraživanja upotpunjuju postojeće prevodne ekvivalente ili nude nove. Cilj rada je da se utvrdi efikasnost korpusne metodologije u usvajanju glagolskog vida sa studentima srpskog jezika kao stranog, ali i potencijal korpusne metodologije u leksikografske svrhe.| File | Dimensione | Formato | |
|---|---|---|---|
|
MSC-2022-Perišić.pdf
Accesso aperto
Tipo di file:
PDF EDITORIALE
Dimensione
994.69 kB
Formato
Adobe PDF
|
994.69 kB | Adobe PDF | Visualizza/Apri |
I documenti in IRIS sono protetti da copyright e tutti i diritti sono riservati, salvo diversa indicazione.



